„Zahumlje“ su kao pjevačko društvo osnovali 1898. godine naši preci, entuzijasti, sanjari i vizionari jedne buduće, moderne Crne Gore.

          Odlučujuću ulogu u nastanku „Zahumlja“ svakako je imala i nikšićka omladina kojoj je „uvijek bila mila poštena pjesma i zabava. Gdje se samo dva sastanu, tu je vesela pjesma, glasovi dobri, ali pjevanje prirodno kao što ga Bog iz grla daje. […] Omladina Nikšića uviđa da joj treba škole, da joj pjesma mora biti prema suvremenosti“.

Članovi Zahumlja 1898.g.
Tamburaški orkestar 1907.g.

            

 

 

  

 

 

 

           Više od jednog vijeka kontinuiranog rada jedne kulturne institucije i kod naroda koji su imali mirniju istoriju predstavlja činjenicu dostojnu poštovanja. Jer, čitava crnogorska istorija, ne samo XX vijeka, nije nam bila previše naklonjena. Valjalo se na krševitoj balkanskoj vjetrometini prije svega izboriti za častan opstanak, u kojem je sloboda bila naš hljeb nasušni, a tek potom razvijati kulturu.

Niko Ivanković, prvi predsjednik Zahumlja

           Međutim, mi se nijesmo držali tog prirodnog redosljeda. Nezamisliva nam je bila, i ostala, sloboda bez kulture, jednako kao i kultura bez slobode. Zbog toga je na balkanskim prostorima teško naći bolji primjer od „Zahumlja“ za ovaj civilizacijski spreg, i pouzdanijeg svjedoka o njegovim rezultatima.

          Za sve ove  godina rada, „Zahumlje“ je postalo simbolom Nikšića i vitalnosti cjelokupne crnogorske kulture. Pod okriljem ovog kulturno-umjetničkog društva više od jednog vijeka se razvija stvaralački duh, i oplemenjuje nas svojim dostignućima. Zahvaljujući „Zahumlju“, Nikšić je početkom XX vijeka dobio urbano lice i pridružio se crnogorskim gradovima koji postaju nosioci nacionalnog i duhovnog preporoda. U kulturno zdanje „Zahumlja“ svoj trud i energiju ugradilo je i ugrađuje preko 5000 stvaralaca, ispisujući tako i svojevrsnu istoriju Nikšića.

          Aktivnosti „Zahumlja“ odvijaju se kroz nekoliko umjetničkih segmenata:

Mješoviti hor „Zahumlja“, Pozorište „Zahumlje“ (dječji i omladinski dramski studio), Folklorni ansambl „Zahumlja“ (izvođački, omladinski i pionirski ansambli), Narodni orkestar „Zahumlja“ (veliki i omladinski), Zabavni orkestar, Škola baleta, Škola recitovanja i lijepog govora, Književni klub „Poenta poetika“ i druge aktivnosti.

 

          Mješoviti hor, ansambl koji je, uz pozorišni kolektiv, godinama aktivni sudionik kreiranja izuzetnog ugleda kakav ova umjetnička institucija danas uživa, i po kojima je „Zahumlje“ postalo poznato na jugoslovenskim prostorima.

           Pozorište „Zahumlje“ je dobitnik najznačajnijih jugoslovenskih pozorišnih priznanja, budući da je to pozorišni ansambl koji je, kao višestruki pobjednik na crnogorskim festivalima, najviše puta učestvovao na Saveznim pozorišnim Festivalima, najprije na Hvaru, a potom u Trebinju. Pozorišni ansambl «Zahumlja» je rasadnik iz kojega su izrasla najznačajnija imena jugoslovenske pozorišne scene. Svoje prve pozorišne korake u «Zahumlju» su počeli Petar Banićević, Miloš Jeknić, Veljko Mandić, Mima Karađžić, Blagota Eraković, Goran Bulajić, Drago Malović i mnogi drugi.

          Jedan od najaktivnijih i, svakako, najznačajnijih stvaralačkih segmenata današnjeg  „Zahumlja“ je i Folklorni ansambl koji je osnovan 1975. godine, kako bi se proširio djelokrug rada „Zahumlja“. Zahvaljujući izuzetnom kvalitetu i visokom umjetničkom nivou svojih programa ovaj ansambl je već godinama član CIOFF – a (Svjetske organizacije folklora). Izuzetno zapažene nastupe  folklorni ansambl je imao na umjetničkim scenama bivšeg SSSR-a (Moskva, Vladimir, Gus Hrustaljnij, Suzdalj, Vjošenskaja), Italije (Terni, Reggio Emilia, Coropoli, Moliterno, Fjuđi, Maćerata, Pelaro), Njemačke (Štutgart), Poljske (Katovice, Sosnovec), Turske (Čorum, Samsun), Iraka (Bagdad, Vavilon), Austrije (Beč – 5 godina uzastopno, Wineroneustadt), Grčka (Solun, Lefkada), Mađarska (Đonđoš, Eger), Rumunija (Ajud), Bugarska  (Plovdiv)  i drugih evropskih zemalja, kao i na prostorima bivše Jugoslavije, u okviru međunarodnih festivala folklora. Za izuzetan kvalitet i visoki umjetnički nivo svojih programa, ovaj Ansambl je na domaćim i međunarodnim festivalima folklora osvajao niz nagrada i priznanja.

          Danas, nakon više od jednog vijeka, „Zahumlje“ je simbol kulturnog života Nikšića, spona između tradicije i modernih vremena, sudionik i baštinik mnogih događaja koji su obilježili jedan vijek, i institucija od međunarodnog renomea.